Zelena tranzicija postala je ključna riječ koja definira globalni pokret prema održivijem i ekološki odgovornijem načinu života. U tom kontekstu, Hrvatska se također priključila naporima kako bi transformirala svoje gospodarstvo i društvo prema modelu koji je manje opterećen resursima i manje štetan po okoliš.
Održiva poljoprivreda također je važan segment zelene tranzicije. Poticanje ekološkog uzgoja, smanjenje upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva te podrška lokalnim poljoprivrednicima čine integralni dio strategije Hrvatske. Očuvanje biološke raznolikosti i održivo korištenje resursa ključni su ciljevi koji se postavljaju pred poljoprivredni sektor.
Što je zelena tranzicija?
Postizanje zelene i digitalne tranzicije zahtijeva prijelaz na obnovljive izvore energije, poticanje investicija u ekološki prihvatljive sektore, smanjenje emisija stakleničkih plinova u građevinskom sektoru, promicanje koncepta kružnog gospodarstva, jačanje autonomije u proizvodnji hrane, poticanje razvoja biogospodarstva te aktivno očuvanje i obnova ekosustava i biološke raznolikosti.
Posljednjih godina zelena tranzicija ima ključnu ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova, jačanju energetske neovisnosti i poticanju gospodarske održivosti.
Solarna energija predstavlja jedan od ključnih nositelja rasta obnovljive energije u Hrvatskoj. Zemlja obiluje sunčanim danima tijekom većeg dijela godine, stvarajući povoljne uvjete za korištenje solarnih panela. Vlada potiče ulaganje u solarnu energiju putem poticajnih programa i subvencija, potičući građane i tvrtke da koriste solarne sustave za proizvodnju električne energije.
Vjetroparkovi su također postali značajan čimbenik u energetskom portfoliju Hrvatske. Postavljanje vjetroturbina duž obale Jadranskog mora omogućuje iskorištavanje obilnih vjetrova, čime se proizvodi velika količina čiste energije. Ova inicijativa potiče razvoj novih tehnologija i otvara nova radna mjesta, pridonoseći ukupnom gospodarskom rastu zemlje.
Hidroelektrane su tradicionalno bila važan izvor energije u Hrvatskoj, a taj trend se nastavlja i danas. Brojne rijeke i jezera diljem zemlje pružaju potencijal za izgradnju novih hidroelektrana, čime se ostvaruje ravnoteža između obnovljivih izvora energije i očuvanja okoliša.
Uz ove ključne izvore, Hrvatska također potiče istraživanje i razvoj drugih tehnologija obnovljive energije, uključujući geotermalnu energiju i biomase. Ovi napori čine Hrvatsku liderom u regiji kada je riječ o diversifikaciji energetskog miksa.
No, ovi napori ne odnose se samo na velike energetske tvrtke, već i na lokalne zajednice i male poduzetnike. Kroz program poticaja, građanima se olakšava ulazak u proizvodnju vlastite obnovljive energije, što potiče decentralizaciju energetskog sustava i aktivno uključivanje građana u procese održivog razvoja.
Utjecaj Europske komisije u zelenoj tranziciji
Klimatska politika srž je europskog zelenog plana. EU je već postigao zavidne rezultate u smanjenju emisija stakleničkih plinova uz istodobno održavanje gospodarskog rasta. U narednim je godinama potrebno učiniti još više. EU je postavio ciljeve za postizanje klimatske neutralnosti do 2050., stoga će sve države članice morati provesti usklađen skup klimatskih politika.
Europska komisija aktivno podržava države članice Europske unije u planiranju i implementaciji reformi ključnih za ostvarivanje zelene tranzicije te za postizanje europskih ciljeva zelenog plana. Također pruža podršku u razvoju adekvatnih strategija na razini središnjih i lokalnih vlasti te sudjeluje u uspostavi koordinacijskih struktura nužnih za učinkovitu provedbu zelene politike.
Izazovi u zelenoj tranziciji
Jedan od ključnih izazova s kojima se Hrvatska suočava jest smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Ovaj korak prema zelenoj tranziciji podrazumijeva poticanje obnovljivih izvora energije poput solarnih, vjetroelektrana i hidroelektrana. Vlada Hrvatske prepoznala je važnost diversifikacije energetskog portfelja te potiče investicije u obnovljive izvore energije kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova i osiguralo održivo opskrbljivanje energijom.
U cilju smanjenja onečišćenja mora, Hrvatska također provodi mjere zaštite mora i obale. Očuvanje čistih plaža, recikliranje otpada te edukacija građana o važnosti očuvanja morske sredine samo su neki od koraka prema održivijem upravljanju obalnim područjima.
Osim toga, Hrvatska se fokusira na unapređenje energetske učinkovitosti u svim sektorima. Poboljšana izolacija zgrada, modernizacija prometne infrastrukture i podizanje svijesti građana o racionalnom korištenju energije ključni su elementi ove tranzicije. Poticanje inovacija i tehnološkog napretka u području energetske učinkovitosti također igra ključnu ulogu u ostvarivanju zelenih ciljeva.
Zelena tranzicija u Hrvatskoj također ima društvenu dimenziju. Poticanje održivog turizma, promicanje ekološki osviještenog ponašanja građana te podrška lokalnim inicijativama za očuvanje prirode sve su važniji aspekti društvene transformacije prema održivijem modelu razvoja.
Unatoč postignutim uspjesima, postoje i izazovi koji prate rast obnovljive energije, uključujući pitanja integracije obnovljivih izvora u postojeću mrežu, potrebu za pohranom energije te potrebu za daljnjim istraživanjem i razvojem. Međutim, Hrvatska je pokazala predanost održivom energetskom budućnosti i nastavit će koracima prema čistijem i ekološki prihvatljivijem energetskom sektoru. Rast obnovljive energije u Hrvatskoj je primjer kako zemlje mogu uspješno djelovati prema zelenoj i održivoj budućnosti.
Ukupno gledajući, zelena tranzicija u Hrvatskoj predstavlja sveobuhvatan pristup koji obuhvaća gospodarstvo, društvo i okoliš. Ova inicijativa ne samo da će doprinijeti globalnom naporu zaštite okoliša, već će i stvoriti održiviji i prosperitetniji put za buduće generacije u Hrvatskoj.
Zelena tranzicija kao poslovna prilika
Zelena tranzicija označava ključni svjetski trend usmjeren prema ekološki prihvatljivijem načinu života i poslovanja. U skladu s ovim trendom, Hrvatska ima priliku postati predvodnik u regiji kada je riječ o implementaciji ekoloških inovacija i održivih praksi. Ova zelena tranzicija ne samo da može doprinijeti očuvanju okoliša, već također otvara vrata raznovrsnim poslovnim mogućnostima.
Primijetan je porast interesa za poduzetništvo integracijom održivih praksi u poslovanje, kako sugeriraju rezultati istraživanja provedenog 2023. godine. Ovaj trend vjerojatno proizlazi iz promjena na tržištu nakon dvogodišnjeg razdoblja pandemije koronavirusa, uz dodatnu nestabilnost uzrokovanu ruskom invazijom na Ukrajinu.
Povećanje energetske učinkovitosti u građevinskom sektoru također igra ključnu ulogu u održivoj transformaciji. Poticanje izgradnje energetski učinkovitih zgrada, implementacija modernih tehnologija za smanjenje potrošnje energije te poticanje recikliranja materijala mogu dovesti do stvaranja novih radnih mjesta i smanjenja ekološkog otiska.
Unatoč primjetnom interesu za prelazak na održive poslovne prakse, ostvarivanje punog potencijala zelene tranzicije zahtijeva da i dalje ostane ključnom temom u strategiji poslovnog sektora. Kako bismo postigli brži i učinkovitiji prijelaz prema održivom poslovanju, nužno je daljnje razjašnjavanje i usklađivanje zakonskih propisa.
Iz ovog stajališta, suradnja između javnog i privatnog sektora ostaje ključni element za potpuno iskorištavanje prilika koje donosi zelena tranzicija. Ukoliko ste zainteresirani za poduzetništvo naš članak 12 savjeta za pokretanje uspješnog poslovanja može vam pomoći u poduzimanju početnih koraka. Državna tijela, gospodarske udruge i konzultantske tvrtke imaju važnu ulogu u pojednostavljivanju ovog procesa za sve sudionike. Osim toga, naglašava se potreba za zajedničkim naporima kako bi se osiguralo uspješno provođenje održivih praksi u poslovnom svijetu.
Prema razvojnom smjeru 3 nacionalne razvojne strategije Hrvatska će prednjačiti u transformaciji prema zelenom gospodarstvu. Pri tome će poticati čiste, gospodarske i zdravstveno korisne modalitete prijevoza putem proaktivne prometne politike. Do 2030. godine sustavno će investirati u digitalnu infrastrukturu te poticati implementaciju digitalnih inovacija. Cilj ovog projekta je poboljšanje života građana i poticanja rasta hrvatskog gospodarstva. Ovime će pridonijeti stvaranju digitalne perspektive za Europu.